„Karte su slike sveta. Sve karte u ovoj knjizi predstavljaju različite poglede na svet, od hipoteza koje su izneli stari Grci, preko onoga u šta se verovalo u srednjem veku, do pokušaja naučne i objektivne kartografije u renesansi i ogromnog gomilanja podataka u digitalno doba. Svim tim kartama jedno je zajedničko: način na koji biraju da prikažu svet govori mnogo o onome što se u datom istorijskom trenutku smatra važnim i onim što je izvodljivo.
Svet je pozornica na kojoj se zbivanja neprekidno smenjuju. Abraham Ortelius je za karte svog vremena napisao kako omogućavaju ljudima da vide „šta se čini i gde, kao da se dešava u sadašnjem trenutku“, što mami osmeh u doba kada digitalne karte u realnom vremenu izveštavaju korisnike o stanju na putevima.“
Thomas Reinertsen Berg
Premda tek odnedavno ima mogućnost da sagleda svet iz ptičje perspektive, čoveku je od pamtiveka svojstveno da ga sa te tačke zamišlja – i prikazuje. Pišući o najvažnijim geografskim kartama kroz istoriju, od osvita civilizacije do satelitskih karata i Google Maps-a, norveški istoričar Reinertsen Berg ispreda povest o kartografima, geografima, istraživačima i tehnološkim inovatorima koji su stvarali u odgovor na potrebe svoga vremena, bile one verske ili naučne, vojne ili ekonomske, a uvek iz težnje da svojim delom pruže čovečanstvu tačniju, detaljniju ili širu sliku sveta koji naseljava.
„Abrahamus Ortelius dobronamernom čitaocu. Pošto verujem da, dragi čitaoče, ne postoji niko ko ne zna sve koristi poznavanja istorije, čvrstog sam uverenja da nijednom čoveku, čak i ako je samo površno dospeo u dodir sa njom, ili pročitao tek ponešto od nje, neće promaći saznanje koliko je nužno poznavati geografiju za istinito razumevanje istorije. Ne kaže se uzalud da je geografija oko istorije.“ Abraham Ortelius (1527–1598)
Thomas Reinertsen Berg (rođ. 1971. godine) norveški je istoričar i publicista, dugogodišnji kolumnista u vodećim listovima kao što su Morgenbladet i Klassekampen. Istorija geografskih karata. Mapiranje svetske pozornice njegova je prva knjiga koja mu je donela prestižnu norvešku nagradu Brageprisen u 2017. godini i dosad je prevedena na preko deset jezika. I naredna knjiga, Istorija začina. Putovanja, otkrića i osvajanja, prošla je zapaženo u Evropi i šire, a kod nas postoji u Karposovom izdanju iz 2024.