Polazeći od naučno-istorijske osnove, Umeljić je analizirao fenomen genocida multidisciplinarno. Jezičko-filozofska teorija definicionizma je teorijski okvir, a u cilju osvetljavanja ovog kompleksnog fenomena on koristi metode politikologije, sociologije, socijalne psihologije, etnologije i jezičko-kritičke analize.
Rezultati istraživanja su interpretirani u okviru teorije definicionizma, uz korišćenje metoda iz već pomenutuih nauka i naučnih disciplina. Prema tome, studija sadrži sve bitne elemente naučno-istraživačkog rada. Ona je pisana je u skladu i u duhu sa načelom: istorija je usidrena u sadašnjosti, ima svoje pretpostavke u prošlosti a svojim posledicama smera u budućnost.
Umeljić je uspešno objasnio dehumanizaciju žrtava romskog porekla, u rasponu od inicijalne, preko permanentne i intenzivne, pa do relativizacije i čak poricanja genocida nad Romima, što po pravilu koriste predstavnici „Aušvic-laži“. Reč, poput one koju ona ima u novozavetnoj predaji („U početku beše reč…)“, pojavljuje se i u ovom slučaju kao primordijalno, kao (zlo) delo, koje izvire iz anti-logosa!
Akademik prof. dr Rajko Đurić