Zemlja smeštena između reka Tigar i Eufrat bila je svedok nastanka pisma i književnosti, prava i obrazovanja, građevinarstva i matematike. Njeni narodi su prvi usavršili točak, upregli vetar u jedra svojih brodova i skovali ideje brojeva i mera: sve su to tako osnovne stvari da smo odavno zaboravili da ih je neko u nekom trenutku morao izmisliti. Vavilon ne samo da je položio temelje civilizacije, već je stvorio i kičmu istorije... U središtu Krivačekovog opisa nalazi se slava Vavilona - "Kapije bogova" - koji je svu svoju blistavost pokazao za vreme vladavine amorićanskog kralja Hamurabija, koji je ujedinio Vaviloniju između 1800. i 1750. godine p.n.e. Vavilon je tokom narednih vekova mnogo puta gubio i ponovo sticao moć, ali je ostao značajni kulturni, religiozni i politički centar tokom više od 4000 godina...