Radnja
romana Ulhva, šamanka smeštena je u vreme japanske okupacije,
kada je zapretila velika opasnost da iščeznu korejski identitet, jezik i
kultura. Drugi pisci tog vremena uglavnom se bave ideologijom, teškim životom
pod okupacijom, kritikom starog nasleđa, dok se Kim Tong Ni u pokušaju da
spase, kako on kaže, "duh nacije", odnosno "izvor korejskog
mentaliteta", okreće korejskoj tradiciji i izvornom duhovnom svetu
Korejaca – šamanizmu. Glavna tema je sukob između majke šamanke i sina
protestanta zbog nepomirljivih religijskih opredeljenja.
Iako se roman može posmatrati i
kao sukob stare i nove religije, kulture Istoka i Zapada, razlog autora da
napiše ovaj roman, pored očuvanja korejskog identiteta, leži u
"metafizičkoj zabrinutosti za odnose između božanstva i čoveka".
Književnost dvadesetog veka, kako autor tvrdi, nije umela da reši problem
nihilizma koji se pojavio krajem devetnaestog veka. Iz tog razloga smatrao je
da je njegova književna misija da "pronađe novo božanstvo i otkrije novi
odnos između božanstva i čoveka". U toj potrazi u svom književnom opusu
okreće se ne samo šamanizmu već i hrišćanstvu i budizmu. - Mila
Stamenković i Ćo Jang Von Iz Uvoda